Akcija!

Zaboravljena Istra Zemljopisna i rudinska imena hrvatske Istre

490.00kn 250.00kn

Geografska imena ili toponimi jesu vlastita imena različitih fizičko-geografskih i socio-geografskih objekata u prostoru. Oni su nositelji jezičnih i izvanjezičnih podataka o povijesti naroda koji su u prošlosti živjeli na prostoru današnje Istre. Toponimi pokazuju znatno veću jezičnu otpornost od drugih riječi te svojim “okamenjenim” likovima pouzdano svjedoče o etnojezičnoj simbiozi Hrvata s raznim jezičnim zajednicama s kojima su tijekom povijesti dolazili u dodir. Povrh toga, sva su ta imena nositelji identiteta svojih imenodavaca i odražavaju jezično-povijesni i kulturno-socijalni kontekst u kojem su nastala te se iz njih iščitavaju stariji jezični slojevi i zaboravljeni postupci i razlozi imenovanja. Istra je s tog stanovišta zanimljiva zbog svoje reljefne raznolikosti, iz koje proizlazi obilje raznorodnoga zemljopisnog nazivlja, specifičnoga rubnog položaja na razmeđi slavenskog, romanskog i germanskog kulturnog kruga, zbog čega su migracije iz i u ove krajeve bile česte i obilne, te zbog prožimanja različitih jezičnih sustava. Upravo su izvanjezične okolnosti u najvećoj mjeri utjecale na današnje vrlo složeno jezično stanje u kojemu prežitci velike jezične starine supostoje s najnovijim jezičnim inovacijama. Zabrinjavajuća je činjenica da se izvorni jezik i izvorna imena u Istri gube zbog njezine postupne urbanizacije i depopulacije ruralnih prostora. Uskoro nećemo imati koga pitati kako se što zvalo. Jezikoslovac Petar Šimunović je s pravom istaknuo da zemljopisna imena pripadaju hrvatskim najugroženijim spomenicima. Radi se uglavnom o toponimima pojedinih predjela namijenjenih agrarnoj valorizaciji. Stanovništvo koje ih koristi je sve starije i malobrojnije, a mlađe stanovništvo gubi neposredan kontakt čak i sa svojom privatnom imovinom, koja se zapušta i prepušta prirodnoj sukcesiji biljnoga pokrova. Ruralni krajolik stubokom se preobražava, obradive površine zamjenjuje makija te manji šumarci. Putovi, ta kapilarna prometna infrastruktura, zarastaju, pa je dostupnost brojnih predjela sve manja. U situaciji kada su na topografskim i pomorskim kartama brojna geografska imena zabilježena pogrešno, na nekim kartama određeni toponimi čak i u više likova, sasvim je izgledno da će taj dio istarskog jezičnog blaga iščeznuti. Višedesetljetno korištenje takvih “pogrešnih” geografskih imena pridonijet će njihovoj uvriježenosti i s time postati dio novoga jezičnog sloja unutar kojega se neće smatrati nikakvom pogreškom. Stoga je naša hrvatska nematerijalna baština u Istri deset puta ugroženija od materijalne. Upravo zato, vodili smo se mišlju da imena istarskih topografskih objekata treba sačuvati od zaborava jer su dio istarske duhovne baštine koja nestaje naočigled. Sve je manje prirodne supstance ljudi koji se njome služe u svakodnevnom životu. Imena prikupljena u ovoj knjizi baština su i materijalne i duhovne kulture Istre, i u tome je važnost i značaj izdavanja ove knjige za budućnost. Knjiga je svojim metodološkim pristupom novum, prvo djelo ove vrste u kulturnoj povijesti istarske geografske regije. Nastala je da posvjedoči društvenu, jezičnu i socijalnu prošlost i sadašnjost kako se one ne bi zaboravile, već sačuvale za sva buduća vremena kao kulturna, jezična i socijalna povijest istarskog poluotoka.

1 na zalihi

Opis

ISBN

978-953-255-022-1

Autor

Srđa Orbanić

Nakladnik

C.A.S.H.

Godina izdanja

2013

Broj stranica

786

Dimenzije

170mm x 250mm

Uvez

tvrdi