Ideja zbornika Hrana: od gladi do prejedanja zasnovana je na spoznaji da su glad, jelo, nedostatak, suvišak, izobilje… važne pojave svakodnevnog života i suvremene popularne kulture koje su ušle u književnost koja se na različite načine odnosi prema tim pojavama. Moglo bi se reći da teme gladi, izobilja i prejedanja prožimaju književnost 20. i početka 21. stoljeća. Zbornik propituje odnos prema konkretnom problemu u ruskoj književnosti i kulturi te prema drugim kulturama u našoj suvremenosti, uvažavajući to da dani problem zauzima važno mjesto u istraživanju drugih znanosti kao što su antropologija, sociologija, povijest, psihologija i dr.
Zbornik se bavi problemima hrane, kao važnog biološkog elementa te njegove manifestacije u ruskoj književnosti, likovnoj umjetnosti, popularnoj kulturi i lingvistici, a podijeljen je na pet poglavlja.
U prvom je poglavlju riječ o gladi i gladovanju u crkvenoj literaturi (o Posnom Triodu, V. Lepahin) i u književnosti (Umjetnici gladovanja, A. Hansen-Löve; Gogoljeva glad, R. Grübel).
Drugo poglavlje posvećeno je avangardnom promišljanju gladi (Probijanje blokade gladi u djelima Lidije Ginzburg, M. Banjanin; Glad i sitost u romanu ‘Čevengur’, H. Günther; Čistoća gladi, A. Vlašić-Anić).
U trećem je poglavlju riječ o postmodernističkoj gladi i sitosti, kada direktna hrana postaje metaforičkom i pretvara se u riječi, misli ili čak odlazi u virtualni svijet. Autori se bave najnovijom ruskom književnom produkcijom (Vojnovič, Mamleev, Popov, Sorokin, Fomina).
Četvrto je poglavlje rezervirano za vizualne umjetnosti: flamandizam Eduarda Bagrickog (A. Flaker); ‘gutače’ u ruskoj prikazivačkoj kulturi, napose cirkusu (O. Burenina); hranu u sovjetskom slikarstvu 20-ih i 30-ih (N. Zlydneva); te sovjetskom kruhu u masovnoj i popularnoj artikulaciji (D. Lugarić).
Posljednje, peto poglavlje, obrađuje leksičku i frazeološku analizu hrane, bilo da je riječ o semantičkom polju ‘hrana’ (R. Božić-Šejić) ili se hrana pojavljuje u različitim frazemima
